Krajem dvadesetih godina XX veka Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca prolazila je kroz velike političke promene. Nakon uvođenja Šestojanuarske diktature 1929. godine, država je preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju, a dotadašnja administrativna podela zamenjena je novim sistemom banovina. Cilj je bio stvaranje većih upravnih celina koje bi bile organizovane prema geografskim, a ne istorijskim granicama.

U okviru te reorganizacije osnovana je Dunavska banovina, koja je obuhvatala veliki deo današnje Vojvodine, kao i pojedine oblasti centralne Srbije. Za njeno sedište izabran je Novi Sad, grad koji je već bio značajan privredni, trgovački i kulturni centar severnog dela zemlje. Ova odluka dodatno je povećala njegov politički i administrativni značaj.

Status banovinskog centra doneo je Novom Sadu novu ulogu u državnom životu. U grad su dolazile upravne institucije, državni službenici i stručnjaci, a povećan značaj podstakao je i dalje ulaganje u infrastrukturu i urbanistički razvoj. Novi Sad je dobijao nove javne zgrade, uređivane su ulice i proširivane gradske četvrti, dok je broj stanovnika nastavio da raste.

Jedan od najznačajnijih simbola tog perioda postala je monumentalna zgrada Banovine, izgrađena tokom tridesetih godina prema projektu arhitekte Dragiše Brašovana. Ova moderna građevina, koja danas predstavlja sedište Pokrajinske vlade i Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine, svedočila je o ambicijama i značaju koje je Novi Sad stekao kao administrativni centar.

Pored političke uloge, grad je nastavio da razvija svoju kulturnu i privrednu funkciju. U njemu su delovale značajne ustanove, razvijala se industrija, a Novi Sad je sve više postajao jedan od najvažnijih gradova Kraljevine Jugoslavije. Period Dunavske banovine ostavio je dubok trag u njegovom urbanom izgledu i društvenom životu.

Iako je postojanje Dunavske banovine prekinuto tokom Drugog svetskog rata, odluka iz 1929. godine imala je dugoročne posledice. Zahvaljujući statusu administrativnog središta, Novi Sad je učvrstio svoju poziciju vodećeg grada Vojvodine i jednog od najznačajnijih centara severnog dela Srbije.

Zbog toga se 1929. godina smatra jednom od važnih prekretnica u istoriji Novog Sada. Postavši sedište Dunavske banovine, grad je dobio novu političku ulogu koja je snažno uticala na njegov razvoj i doprinela stvaranju savremenog Novog Sada kakav danas poznajemo.