Do 1900. godine nije postojala ni jedna asfaltirana ulica u gradu.
Dunavska ulica je bila riblja pijaca, gde su se prodavale sveže ribe ulovljene u Dunavu.
Na Trifkovićevom trgu gde se sada nalazi parking, u periodu između 1870. i 1890. godine nalazila se zgrada Srpskog narodnog pozorišta.
Na uglu Njegoševe i ulice Jovana Subotića, gde se danas nalazi Dom zdravlja, do kraja 19 veka bio je mali parni mlin.
Ulica Bele njive dobila je naziv po velikim zasadima tada česte sorte belog kukuruza.
Lađarska ulica je najuža ulica u Novom Sadu – široka je svega dva i po metra.
Категорија: kratke video forme o Novom Sadu
-

U Njegoševoj ulici se nalazio mlin
-

Novi Sad je bio grad kafana ali i kulture i boema, ulice su dobijale imena po kafanama
Novi Sad je nekada važio za grad kafana.
U Temerinskoj ulici je na 105 kuća bilo 27 kafana, a gosti su bili Laza Kostić, Isidor Bajić i Mika Antić.
Novi Sad je bio grad boema i grad kulture.
Kafane su nekada bili glavni orijentiri u gradu pa su po njima ulice dobijale ime.
Ulica Svetozara Miletića nekad je bila prepuna kafana u kojima su se sastajali glumci, književnici i akademici.
U ulici Save Vukovića nekad je postojala renomirana gostionica kod “Rac Gabora” gde su se skupljali i siromašni i bogati građani svih nacionalnosti što je bilo vrlo neuobičajeno za to vreme. -

Novi Sad nekad: Jevrejska ulica se uveče zaključavala lancima!
U Njegoševoj ulici na mestu gde je danas prolaz prema SNP-u nekada se nalazilo gradsko kupatilo.
Na početku današnje ulice Svetozara Miletića bilo je postavljeno pogubilište i tzv. ”stub srama i kazni”.
Današnja Jevrejska ulica nekada je bila jevrejski kvart gde su jevreji mogli slobodno da žive, kupuju kuće i izgrade svoj hram Sinagogu. U 18. veku Jevrejska ulica se svako veče zaključavala lancima.
Krajem 19 veka na mestu gostione Turski han izgrađeno je sirotište za decu zahvaljujući fondu Marije Trandafil. Danas se u ovoj zgradi nalazi Matica srpska. -

Istorija i zanimljivosti o Novom Sadu: Dunavska ulica je bila most
Dunavska ulica je nastala na nasipu između dve bare i bila je most na kojem su se nalazile prodavnice i drvene barake.
Ulica Zlatne grede je izgrađena na gredi (nasipu) koja je izdizala kuće od zemljišta kako bi ih zaštitila od poplava. Ova greda je bila zlata vredna pa je zbog toga dobila ukrasni pridev ”zlatna”.
Na mapi grada iz 1746. godine na mestu Trifkovićevog trga nalazio se rukavac Dunava koji je kasnije nasut kako bi se na njemu izgradile prve kuće.
Preko puta Gradske biblioteke nalazi se najstarija kuća u Novom Sadu koja se popularno zove “Kod belog lava’’. U pasažu ove kuće skriven je mehanizam koji je pripadao bunaru za snabdevanje vodom iz Dunava. -

Zanimljivosti o nastanku Novog Sada i kako se nekada zvao
Novi Sad je počeo da se gradi na 1255.-om kilometru toka Dunava. U spisima se prvi put spominje 1694. godine, samo dve godine nakon početka gradnje Petrovaradinske tvrđave.
Prvobitna imena Novog Sada bila su Racko (Srpsko) selo, Racka varoš, Racki grad (Ratzen Stadt, Ratzenstadt) i Petrovaradinski šanac (Peterwardeiner Schantz), dok ime Novi Sad (Neoplanta, Neusatz, Újvidék) datira iz 1748. godine.
Na uglu ulice Save Vukovića, Skerlićeve i Zlatne grede, nalazio se prvi gradski trg i označavao je prvi centar Petrovaradinskog Šanca. -

Rana istorija i osnivanje grada Novog Sada
Prostor Novog Sada bio je naseljen još od praistorije, te su pronađeni tragovi iz kamenog, bakarnog, bronzanog i gvozdenog doba.
U prvom veku nove ere, Rimljani su na desnoj obali Dunava podigli prvo veće utvrđenje na ovim prostorima. Ta tvrđava nosila je naziv Kuzum.
Habzburzi su krajem sedamnaestog veka građanima pravoslavne veroispovesti zabranjivali da se naseljavaju u Petrovaradinu. Srbi su zbog toga, 1694. godine, osnovali naselje na levoj obali Dunava. Iz tog naselja kasnije se razvio Novi Sad.
Najstariji naziv ovog naselja bio je Ratzen Stad, odnosno Racka ( Srpska ) varoš.
-

Srpska Atina
Serbski dnevnik, prve novine koje su štampane u Novom Sadu, izlazile su 12 godina, od 1852. godine do 1864.
Prema nekim izvorima prva kafana u Novom Sadu je kafana Turski han, otvorena 1749. godine.
Gostionica Bela lađa bila je u drugoj polovini 19. veka veoma popularna i u njoj se okupljala srpska elita. Ovde je redovno dolazio tadašnji gradonačelnik Svetozar Miletić.
Tokom jedne sedeljke u kafani, Novi Sad je dobio svoje drugo ime. Navodi se da je nazivu „Srpska Atina” kumovao Novosađanin Stevan Jelinić Ćebenda (zanatlija), koji je sedeo sa Miletićem i u razgovoru, zbog sličnost sa kulturnim i naučnim centrom antičkog sveta, Novi Sad uporedio sa Atinom.
-

Tramvaj, stara železnička i ranžirna stanica u Novom Sadu
Nakon što se struja počela proizvoditi u gradu, pušten je u rad prvi tramvaj 30. septembra 1911. godine. Postojale su dve linije – takozvana bela linija koja je išla od Futoške kapije do Temerinske ulice i druga, zelena koja je išla od železničke stanice (tada u Železničkoj ulici) kroz Dunavsku ulicu, sve do obale Dunava.
Stara železnička stanica bila je smeštena preko puta današnjeg Merkatora, gde je pošta, te se iz tog razloga zove Železnička ulica, koja je nekada vodila od Glavnog trga i ”Katedrale” sve do ulaza u samu stanicu.
Stara ranžirna železnička stanica u Novom Sadu, izgrađena 1911 godine, nastala je po nacrtima i projektu čuvenog francuskog inženjera i graditelja Gustava Ajfela.
-

Nikolajevska je najmanja a Almaška najveća pravoslavna crkva u Novom Sadu
Nikolajevska crkva, odnosno crkva prenosa moštiju Svetog Nikole, najmanja je pravoslavna bogomolja u Novom Sadu. Spominje se prvi put 1730. godine, i to kao zadužbina grčke porodice Bogdanov. Crkva je stradala tokom mađarskog bombardovanja novosadske varoši 1848. godine, zbog čega je prvobitna dekoracija zauvek izgubljena. U Nikolajevskoj crkvi su kršteni sinovi Milene i Alberta Ajnštajna, Albert i Eduard.
Almaška crkva Sveta Tri Jerarha podignuta je krajem osamnaestog veka. Prva crkva podignuta je 1718.godine od strane Srba koji su stigli iz sela Almaša. Prvobitna crkva izgrađena je od pruća, samim tim nije bila dugog veka. Na istom mestu nikla je nova, malo veća crkva, a svoj konačni oblik dobija krajem osamnaestog veka. Almaška crkva je najveća pravoslavna crkva u Novom Sadu.
-

Znamenosti Novog Sada: Gradska kuća, ulica kralja Aleksandra, Zmaj Jovina, Dunavska ulica i park
Gradska kuća je monumentalno zdanje, smešteno u centru Novog Sada. Stari Magistrat je kopija Gradske kuće u Gracu, a ovo zdanje izgrađeno je 1895. godine, po projektu arhitekte Đerđa Molnara.
Ulica kralja Aleksandra je za vreme Drugog svetskog rata nosila naziv Ulica Adolfa Hitlera. Posle završetka rata, promenila je naziv u Ulicu Josifa Visarionoviča Staljina.
Zmaj Jovina ulica je u Drugom svetskom ratu bila Musolinijeva ulica.
Na kraju Dunavske ulice su se vezivali čamci. Na mestu Dunavskog parka je bilo Dunavsko jezero do 1911. godine. Kada je jezero isušeno, zasađen je i uređen park.
Vladičanski dvor nalazi se na kraju Zmaj Jovine ulice u Novom Sadu. Tokom 1901. godine, u vreme kada je vladika bio Mitrofan Šević, izgrađen je Vladičanski dvor u srpsko – vizantijskom stilu.
