Аутор: admin

  • Humanitarci – savetodavci

    Humanitarci – savetodavci

    3. Vremeplov – festival animiranih sećanja

    subota, 11.09.2021. godine, Saletla – Dunavski park, Novi Sad

    11:00 – 14:00 i 17:00 – 21:00  CEO DAN PROGRAM

    Učenici starijih razreda, članovi Humanističke sekcije OŠ „Ivan Gundulić“ (volonteri) uživo bi pružali podršku i na svoj način iz ugla deteta davali savete deci mlađih razreda (od prvog do četvrtog) na, za te potrebe, uređenom štandu.

    Kroz kreatvne aktivnosti i interakciju sa decom posetiocima manifestacije 3. Vremeplov, članovi Humanističke sekcije (volonteri) savetovali bi mališane na njima važne teme koje se tiču drugarstva, učenja, zaljubljivanja, kvalitetnog provođenja slobodnog vremena ali i prevazilaženja neprijatnih emocija kao što su razni strahovi i tuga uz stalnu podršku i superviziju psihologa škole, rukovodioca Humanističke sekcije, Svetlane Stojšin. Ova akcija bila bi značajan doprinos očuvanju i unapređenju mentalnog zdravlja dece što nikako ne smemo zanemariti u uslovima pandemije kada nam je svima potrebna lepe reč, toplina i razumevanje.

    Biografija Svetlane Stojšin

    Moje ime je Svetlana Stojšin, po zanimanju sam diplomirani psiholog, a posao koji najviše volim, posao psihologa u školi radim punih 19 godina. Zaposlena sam u Osnovnoj školi „Ivan Gundulić“ u Novom Sadu kao stručni saradnik. Iza sebe imam bogat i raznovrstan rad sa učenicima koji realizujem svih ovih godina kroz kontakte s pojedincima (decom i roditeljima), grupom (dece i roditelja) ili istovremeno svim učenicima kada su u pitnju razne školske akcije trudeći se da na taj način podržim i podstaknem razvoj mojih đaka ali i doprinesem atmosferi nenasilja, tolerancije i plemenitosti u školi. Isto tako već 12 godina vodim Humanističku sekciju koja je nastala kao deo međunarodnog projekta „Razvoj volonterskog rada dece i omladine na teritoriji zapadnog balkana kao način pripreme za život u demokratskom društvu“ u koji sam bila uključena od 2008 do 2010. godine. Sekcija duže od deset godina uspešno nastavlja svoj rad nakon završetka pomenutog projekta i brojnim aktivnostima, akcijama, ostvarenim rezultatima i brojem obuhvaćenih učenika dokazuje svoju održivost, značaj i kvalitet. Za sve ovo vreme u sekciju je bilo uključeno više od četiri stotine učenika starijih razreda (volontera odnosno članova sekcije) i dvesta mlađih učenika kojima su stariji đaci pomagali da lakše savladaju gradivo i poboljšaju svoj školski uspeh. U okviru Vršnjačkog savetovališta „Sandučić tajni“ volonteri, članovi sekcije odgovorili su i dali svoj savet na više od 2500 pisama svojih vršnjaka. Na kraju sebe bih opisala kao radoznalu, maštovitu i uvek željnu novih znanja i izazova što se trudim da prenesem i na svoje učenike sa kojima sam, na moju veliku radost, u svakodnevnom kontaktu.

  • Za zelenu i čistiju Podbaru

    Za zelenu i čistiju Podbaru

    3. Vremeplov – festival animiranih sećanja

    subota, 11.09.2021. godine, Saletla – Dunavski park, Novi Sad

    13:45 – 14:00   GRAĐANSKA AKCIJA – Za zelenu i čistiju Podbaru sa Veselom Mačkić.

    Učenici će praviti kante za smeće koje će biti postavljene na Podbari. Napravićemo i mali kutije sa kesicama za vlasnike pasa da pokupe za njima. U akciju bi bili uključeni učenici prvog razreda i stariji učenici škole sa profesorom tehničkog.

    Biografija Vesele Mačkić

    Profesor razredne nastave u OŠ „Ivan Gundulić“ u Novom Sadu. Odabrala sam ovu profesiju, jer osećam snažnu želju da pozitivno utičem na decu. Sposobnost da učimo je jedna od najvažnijih dostignuća naše vrste.
    Rekreativno se bavim triatlonom i podstičem decu da se uključe u sportske aktivnosti.

    Moja krilatica je – A person’s a person, no metter how small“.

  • Urbana bašta

    Urbana bašta

    3. Vremeplov – festival animiranih sećanja

    subota, 11.09.2021. godine, Saletla – Dunavski park, Novi Sad

    17:00 – 17:15   PREZENTACIJA – Urbana bašta  sa Veselom Mačkić.

    Vraćanje u prošlost i dvorišta Almaškog kraja u kojima su bile bašte. Isticanje njihovog značaja.

    Biografija Vesele Mačkić

    Profesor razredne nastave u OŠ „Ivan Gundulić“ u Novom Sadu. Odabrala sam ovu profesiju, jer osećam snažnu želju da pozitivno utičem na decu. Sposobnost da učimo je jedna od najvažnijih dostignuća naše vrste.
    Rekreativno se bavim triatlonom i podstičem decu da se uključe u sportske aktivnosti.

    Moja krilatica je – A person’s a person, no metter how small“.

  • Kvartovi Novog Sada koji više ne postoje

    Kvartovi Novog Sada koji više ne postoje

    3. Vremeplov – festival animiranih sećanja

    subota, 11.09.2021. godine, Saletla – Dunavski park, Novi Sad

    19:00 – 19:20  PREZENTACIJA – Kvartovi Novog Sada koji više ne postoje, sa Milošem Stojakovićem

    U poslednjih sto godina Novi Sad se bitno promenio – danas ima osam puta više stanovnika i zauzima značajno veću površinu, mnoštvo građevina je u međuvremenu uklonjeno ili zamenjeno novim, probijani su bulevari, nastajali i nestajali mostovi, i praktično svi delovi grada doživeli su korenite strukturalne i vizuelne promene.

    Cilj nam je da predstavimo i rastumačimo nekoliko zanimljivih starih fotografija onih delova Novog Sada koji su doživeli drastične promene ili potpuno nestali, uz poređenje sa današnjim izgledom tih lokacija.

    Biografija Miloša Stojakovića

    Od 2016. redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, na Departmanu za matematiku i informatiku. od 2018. šef katedre za Teorijske osnove informatike. Doktorirao 2005. godine na Švajcarskom državnom tehničkom institutu (ETH) u Cirihu.
    Kreirao je i održava fejsbuk stranicu „Stare fotografije Novog Sada“ koja ima preko 45000 pratilaca.

  • SIGRARIJE

    SIGRARIJE

    Pisana pravila za ove dečije igre možete preuzeti OVDE.

    [wonderplugin_gallery id=4]

  • U Njegoševoj ulici se nalazio mlin

    U Njegoševoj ulici se nalazio mlin

    Do 1900. godine nije postojala ni jedna asfaltirana ulica u gradu.
    Dunavska ulica je bila riblja pijaca, gde su se prodavale sveže ribe ulovljene u Dunavu.
    Na Trifkovićevom trgu gde se sada nalazi parking, u periodu između 1870. i 1890. godine nalazila se zgrada Srpskog narodnog pozorišta.
    Na uglu Njegoševe i ulice Jovana Subotića, gde se danas nalazi Dom zdravlja, do kraja 19 veka bio je mali parni mlin.
    Ulica Bele njive dobila je naziv po velikim zasadima tada česte sorte belog kukuruza.
    Lađarska ulica je najuža ulica u Novom Sadu – široka je svega dva i po metra.

  • Novi Sad je bio grad kafana ali i kulture i boema, ulice su dobijale imena po kafanama

    Novi Sad je bio grad kafana ali i kulture i boema, ulice su dobijale imena po kafanama

    Novi Sad je nekada važio za grad kafana.
    U Temerinskoj ulici je na 105 kuća bilo 27 kafana, a gosti su bili Laza Kostić, Isidor Bajić i Mika Antić.
    Novi Sad je bio grad boema i grad kulture.
    Kafane su nekada bili glavni orijentiri u gradu pa su po njima ulice dobijale ime.
    Ulica Svetozara Miletića nekad je bila prepuna kafana u kojima su se sastajali glumci, književnici i akademici.
    U ulici Save Vukovića nekad je postojala renomirana gostionica kod “Rac Gabora” gde su se skupljali i siromašni i bogati građani svih nacionalnosti što je bilo vrlo neuobičajeno za to vreme.

  • Novi Sad nekad: Jevrejska ulica se uveče zaključavala lancima!

    Novi Sad nekad: Jevrejska ulica se uveče zaključavala lancima!

    U Njegoševoj ulici na mestu gde je danas prolaz prema SNP-u nekada se nalazilo gradsko kupatilo.
    Na početku današnje ulice Svetozara Miletića bilo je postavljeno pogubilište i tzv. ”stub srama i kazni”.
    Današnja Jevrejska ulica nekada je bila jevrejski kvart gde su jevreji mogli slobodno da žive, kupuju kuće i izgrade svoj hram Sinagogu. U 18. veku Jevrejska ulica se svako veče zaključavala lancima.
    Krajem 19 veka na mestu gostione Turski han izgrađeno je sirotište za decu zahvaljujući fondu Marije Trandafil. Danas se u ovoj zgradi nalazi Matica srpska.

  • Istorija i zanimljivosti o Novom Sadu: Dunavska ulica je bila most

    Istorija i zanimljivosti o Novom Sadu: Dunavska ulica je bila most

    Dunavska ulica je nastala na nasipu između dve bare i bila je most na kojem su se nalazile prodavnice i drvene barake.
    Ulica Zlatne grede je izgrađena na gredi (nasipu) koja je izdizala kuće od zemljišta kako bi ih zaštitila od poplava. Ova greda je bila zlata vredna pa je zbog toga dobila ukrasni pridev ”zlatna”.
    Na mapi grada iz 1746. godine na mestu Trifkovićevog trga nalazio se rukavac Dunava koji je kasnije nasut kako bi se na njemu izgradile prve kuće.
    Preko puta Gradske biblioteke nalazi se najstarija kuća u Novom Sadu koja se popularno zove “Kod belog lava’’. U pasažu ove kuće skriven je mehanizam koji je pripadao bunaru za snabdevanje vodom iz Dunava.

  • Zanimljivosti o nastanku Novog Sada i kako se nekada zvao

    Zanimljivosti o nastanku Novog Sada i kako se nekada zvao

    Novi Sad je počeo da se gradi na 1255.-om kilometru toka Dunava. U spisima se prvi put spominje 1694. godine, samo dve godine nakon početka gradnje Petrovaradinske tvrđave.
    Prvobitna imena Novog Sada bila su Racko (Srpsko) selo, Racka varoš, Racki grad (Ratzen Stadt, Ratzenstadt) i Petrovaradinski šanac (Peterwardeiner Schantz), dok ime Novi Sad (Neoplanta, Neusatz, Újvidék) datira iz 1748. godine.
    Na uglu ulice Save Vukovića, Skerlićeve i Zlatne grede, nalazio se prvi gradski trg i označavao je prvi centar Petrovaradinskog Šanca.